Motel Trogir projekt je Slobodnih veza - udruge za suvremene umjetničke prakse iz Zagreba / The campaign for the protection of Motel Trogir is conducted by Association for Contemporary Art Practices Slobodne veze/Loose Associations from Zagreb.
Foto: Saša Šimpraga
Ovaj blog prestaje s radom s istekom 2021. godine.
Buduće aktivnosti projekta Motel Trogir pratite na Facebooku profilu:
Srijeda 29.12. 2021. u 13h Početak ture/ sastanak: Most hrvatskih branitelja (novi most, čiovska strana) Kraj ture: Čiovski (stari) most Trajanje: cca 2 sata
Na samom kraju godine, zadnja stručno
vođena tura u okviru projekta Motel Trogir 2021., vodi nas u Trogir,
gdje ćemo u suradnji s arheologinjom i kustosicom Lujanom Paraman
prošetati dijelom otoka Čiovo s naglaskom na manje poznate ili nepoznate
priče iz najstarije prošlosti mjesta.
Čiovo, srednjedalmatinski otok spojen s
kopnom dvama pokretnim mostovima, jedan je od gušće naseljenih
jadranskih otoka, poznat po trogirskom brodogradilištu, vikendicama,
ljetnim prometnim gužvama i prekomjernoj izgradnji i devastaciji
prostora, što se direktno odražava na kvalitetu života Čiovljana. O
njegovoj se prošlosti, izvan stručnih krugova (te onih lokalnih
povijesnih entuzijasta), relativno malo zna. Kako kažu izvori, romanski
naziv za otok (Bavo, Bo(v)a, Bua, Bubus) vjerojatno je ilirskoga
podrijetla, u značenju zmija. Slavenski naziv Čiovo znatno je kasnijeg
postanka, a dovodi se u vezu s istočnom čiovskom (slatinskom) puntom, u
antičkom razdoblju poznatom kao Caput Iovis (latinski: Glava/Rt
Jupitera), mjesto štovanja Jupitera. Dok intenzivnije naseljavanje
počinje tek izgradnjom mosta u 13. stoljeću i početkom formiranja
trogirskog (čiovskog) predgrađa, otok je kroz cijelu trogirsku
(pra)povijest bio i ostao značajan strateški i ekonomski resurs, o čijoj
važnosti ponajbolje govore detaljne odredbe komunalnog statuta
usmjerene na kontrolu i zaštitu njegovih ekonomski iskoristivih resursa
(pašnjaci, šume, poljoprivredne površine, kamenolomi, solane,
ribnjaci…).
Ostatci gradinskih utvrda i nadgrobnih
spomenika (gomila) svjedoče o naseljenosti i korištenju otočnih resursa
već u kasnoj prapovijesti, dok u antičkom razdoblju na otoku postoji
nekoliko gospodarsko-ladanjskih imanja od kojih neki ostaju u funkciji i
u bizantskom i srednjovjekovnom razdoblju, kada na otoku borave
redovnici i pustinjaci, ali i leprozni bolesnici i “drugi okuženi”.
Izgradnjom prvog mosta u 13. stoljeću, počinje formiranje trogirskog
predgrađa, a potom i ostalih naselja na otoku koja poznajemo danas,
posebno od sredine 15. stoljeća kada započinju mletačko-turski ratovi i
česti upadi Osmanlija na trogirski teritorij…
Ova tura, prvenstveno namjenjena lokalnom
stanovništvu, obuhvaća obilazak brda Gradina s nalazištima-
brončanodobnom gomilom te brončanodobnom i kasnoantičkom utvrdom, zatim
kasnosrenjovjekovnog samostana sv. Ante na Dridu te na kraju
(pra)povijesne utvrde/straže na Balanu. Uz nove poglede na Trogirski
kanal, Malo polje i Trogir te zaljev Saldun, pričat ćemo o nešto slabije
poznatoj (pra)povijesti Trogira te značaju i razvoju Čiova u razdoblju
prije nastanka čiovskog predgrađa, s osvrtom na kasnoantičko i
ranosrednjovjekovno razdoblje te tradiciju pustinjaštva na otoku.
Polazak je s Mosta hrvatskih branitelja, a kraj ture kod (starog)
Čiovskog mosta. Tura će trajati otprilike 2-2,5 sata pa se potencijalnim
šetačima savjetuje da obuku udobne cipele.
_
Projekt Motel Trogir u 2021. podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova.
IZLOŽBA „KUĆA POKRAJ MORA“
Društvo arhitekata Zadra, 21. prosinca 2021. u 18 sati
Ul. Kraljskog Dalmatina 2, Zadar
Izložba povodom
međunarodne incijative projekta Motel Trogir /Mediteranske mreže modernizma za
proglašenje Kuće pokraj mora, arhitekta Ivana Prtenjaka, zaštićenim
kulturnim dobrom Republike Tunis, otvara se u Društvu arhitekata Zadra 21. prosinca 2021. u 18 sati.
Izgrađena
1969. godine u Kelibiji, u Tunisu, Kuća pokraj mora prva je afrička realizacija
arhitekta Ivana Prtenjaka i predstavlja izuzetno ostvarenje moderne
arhitekture.
Ivan Prtenjak je hrvatski i belgijski arhitekt. Obrazovan je u Zagrebu, a od
1968. živi u Bruxellesu. Njegov dosadašnji radni vijek obilježila je velika
produkcija s niz realizacija u desetak zemalja i tri kontinenta. Ove godine
dobitnik je Nagrade Viktor Kovačić za životno djelo Udruženja hrvatskih
arhitekata.
Kuća pokraj mora prvi je objekt izgrađen u sklopu djelomično realiziranog
turističkog kompleksa El Mansourah, građenog od 1969. do 1971. u neposrednoj
blizini Cap Bona, geografski najisturenije točke Tunisa prema Europi. Kompleks
je danas napušten.
Namjena Kuće pokraj mora je dvojaka. Istovremeno je ugostiteljski objekt i stan
za obitelj. Njena arhitektura reflektira zasade modernizma svog vremena, uz
regionalne specifičnosti interpretirane na tada suvremeni način.
Kuća je bila nominirana za Nagradu Aga Khan za arhitekturu 1995. godine i to
više od dva desetljeća od kad je izgrađena, što potvrđuje njenu vrijednost i
važnost, kako za tunisku i afričku, tako i hrvatsku i europsku kulturnu
baštinu.
Incijativa za proglašenje Kuće pokraj mora zaštićenim kulturnim dobrom
Republike Tunis pokrenuta je 2019. godine u sklopu aktivnosti projekta Motel
Trogir i Mediteranske mreže modernizma, i uz podršku niz ustanova, organizacija
i stručnjaka iz Hrvatske, Tunisa i Maroka.
Projekt Motel Trogir / Mediteranska mreža modernizma bavi se istraživanjem,
promocijom i zaštitom moderne arhitektonske baštine na Sredozemlju.
Motel Trogir
je projekt Udruge za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze iz Zagreba.
_
Projekt Motel Trogir u 2021. godini podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova.
Udruge Dobre Dobričević i Slobodne veze/ projekt Motel Trogir vas pozivaju na zajednički događaj:
Književna večer u Društvenom centru Lastovo gdje će se predstaviti
IZDAVAŠTVO i UMJETNIČKA PRODUKCIJA PROJEKTA MOTEL TROGIR 2014-2021.
Ponedjeljak, 22. studenoga 2021. u 20 h
MOTEL TROGIR je projekt i građanska
kampanja za zaštitu modernističke arhitekture druge polovice 20.
stoljeća. Započeo je 2013. godine, a provodi ga Udruga za suvremene
umjetničke prakse- Slobodne veze sa suradnicima. Neposredni povod
okupljanju aktera bila je javna kampanja za podizanje svijesti o
važnosti modernističke arhitekture i uvrštavanje bivšeg motela Sljeme u
Trogiru arhitekta Ivana Vitića na popis zaštićenih kulturnih dobara
Republike Hrvatske, koja je i polučila uspjeh. Od svoga začetka do
danas, projekt je razvio specifičnu metodologiju koju možemo opisati kao
spoj građanskog aktivizma te znanstvenog, publicističkog, kustoskog i
edukativnog rada. Gostovanje projekta Motel Trogir na Lastovu bit će
prilika predstaviti izdavaštvo i umjetničku produkciju projekta Motel
Trogir: tri publikacije i tri video rada/kratka filma vodit će nas kroz
gotovo 10 godina rada na afirmaciji arhitektonskih i urbanističkih
vrijednosti srednjodalmatinskog modernizma druge polovice 20. stoljeća.
Od Trogira i Vitićevih motela, preko Splita i centra Koteks na Gripama,
bivšeg Dječjeg lječilišta u Krvavici pa sve do istraživanja i
povezivanja s organizacijama na sjeveru Afrike, pokušat ćemo iscrtati
putanju ovog interdisciplinarnog poduhvata. Projekt će predstaviti
Nataša Bodrožić, voditeljica projekta Motel Trogir, koja uz Sašu
Šimpragu i Lidiju Butković Mićin, čini osnovni tim projekta, uz
mnogobrojne suradnike.
–
Projekt Motel Trogir u 2021. godini podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova.
(NE) VJERUJ PRIPOVJEDAČU. SLUČAJ KRVAVICA
Split, Salon Galić, Marmontova 3 / Izložba traje od 4. do 15. listopada, 2021.
Otvorenje: ponedjeljak, 4.10. od 19h
Umjetnici: Doplgenger
(Isidora Ilić, Boško Prostran), Duška Boban, Inicijativa «Krvavica_art»,
Željko Blaće, Rikard Marasović (arhiv obitelji Marasović/ Štambuk
Jurašin) Koncept: Nataša Bodrožić (Slobodne veze/ Motel Trogir) Istraživači, ko-kustosi: Antonia Vodanović, Ivan Huljev (Udruga «Kačić») Produkcija: Slobodne veze, udruga za suvremene umjetničke prakse/ Projekt Motel Trogir + HULU Split
DJEČJE LJEČILIŠTE Kružni
objekt nekadašnjeg Vojnog dječjeg lječilišta, jedno od devastiranih
arhitektonskih remek-djela izgrađeno sredinom 1960-ih po projektu
Rikarda Marasovića, polazna je točka izložbe. Zgrada se nalazi u
Krvavici, malom mjestu zapadno od Makarske, u borovoj šumi, nadomak
plaže. Izgrađena u doba socijalističke Jugoslavije, bila je dio vojne
imovine, a projektirana je za potrebe liječenja i rehabilitaciju djece s
respiratornim bolestima vojnih osiguranika. Zgrada je mijenjala
funkciju pa tako 1973. postaje vojno odmaralište,[1] kada iz primarne
zdravstvene namjene prelazi u turističku, uz planove za dalju
turistifikaciju šireg područja. Zbog nemogućnosti financijske
samoodrživosti vojnih i radničkih odmarališta na Makarskoj rivijeri i u
tadašnje vrijeme, ekonomsko rješenje pronađeno je «u uključivanju i tih
kapaciteta u komercijalni turizam»[2] Međutim, izvan sezone, vojno
odmaralište otvara se za osobe s posebnim potrebama, radnike slabijeg
imovinskog stanja, učenike osnovnih škola na rekreativnoj nastavi. Prema
svjedočenju lokalnih stanovnika i bivših zaposlenika, tako je bilo sve
do 1990. [3] Jugoslavenska narodna armija 1991. odlazi iz Krvavice,
ostavljajući zgradu, neoštećenu[4]. Za vrijeme rata, 1991.-1995.,
koristi se za smještaj izbjeglica, ranjenika, obuku specijalnih vojnih
jedinica. Početkom 2000-ih zgrada je “demilitarizirana”, prešla je iz
nadležnosti MORH-a u ruke državne agencije Club Adriatic, kada je
uklonjen nadzor nad objektom čime je otvoren put postupnoj devastaciji
koja je do danas poprimila neslućene razmjere.
«TAJANSTVENI OBJEKT» Ukratko,
zgrada već više od pedeset godina kontinuirano živi sa zajednicom malog
mjesta na Makarskoj rivijeri, nekolicina mještana u njoj provodi čitav
svoj radni vijek, a potom svjedoči procesima njezine recentne
degradacije. Međutim, u prvoj dekadi 2000-ih, već prilično opustošena,
zgrada dolazi u fokus uže-stručnog, arhitektonskog interesa, a zatim,
postepeno, i šire javnosti. Istodobno s njezinom afirmacijom kao
previđenog (iz povijesti izostavljenog) remek-djela moderne arhitekture i
nastojanjima da se očuva[5], medijskim posredovanjem započinje
kreiranje novih narativa. Zgrada sve više postaje «tajanstveni objekt»,
čime se ujedno dekontekstualizira- izdvaja iz konkretnog društvenog i
povijesnog trenutka u kojemu je nastala.
RIKARD ‘RIKO’ MARASOVIĆ Paralelno s «ponovnim
otkrivanjem» dječjeg lječilišta i njegovom afirmacijom, fokus stručne
javnosti usmjerio se i na autora ovog iznimnog djela, arhitekta Rikarda
Marasovića. Riječima Antonije Vodanović, zanimljivo je da unatoč
tome što je za života obnašao istaknute društvene funkcije poput
gradskog zastupnika, profesora na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i
direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Hrvatske,
njegov rad i kvalitetni arhitektonski projekti, gotovo da uopće nisu
publicirani u ondašnjim časopisima za arhitekturu i urbanizam. Njegov
suvremenik, arhitekt Igor Skopin, za Rikarda Marasovića kaže da je bio
“lucidan, beskompromisan, protivnik dogme i oportunizma” koji “nije
mogao preskočiti sve prepreke koje su se postavljale od idejnog projekta
do realizacije zamisli” te da mu je za to “trebao drukčiji karakter,
takav koji ne bi provocirao oporbu i neshvaćanje[6]. Sklapajući
dijelove slabo poznate biografije, fragmente arhiva šire obitelji, na
ovoj izložbi dobivamo suptilni uvid u njegov likovni rad. U slobodno
vrijeme slikao je akvarele, najčešće s primorskim motivima.
(NE) VJERUJ PRIPOVJEDAČU Tragovi
prošlosti mogu se izgubiti, ta će se prošlost zaboraviti u smislu da
ostaje izvan pamćenja. Ali što je sa zaboravljanjem onda kada tragovi
ostaju?
Ovo nije izložba o arhitekturi. Ovo je izložba o gubitku društvenog
(i transformiranju osobnog) pamćenja uslijed radikalne društvene
promjene i posljedicama tog procesa. Sudbinu Marasovićeve kultne zgrade
sagledavamo kao simptom, pri čemu arhivske materijale, izvorne
dokumente, zapise i fotografije, ispreplićemo s fikcijskim narativima
eksperimentalnog filma umjetničkog dua Doplgenger. Ambivalentnost
fotografija Duške Boban koje dokumentiraju aktualno stanje Marasovićeve
arhitekture, gotovo stimulira perceptivne varke, optičke iluzije koje na
trenutke dovode u pitanje stvarnost samog prizora (mjesta). Jedan
street-art «sticker» prenosimo iz interijera zgrade lječilišta, gdje je
nastao kao autentični umjetnički izraz i pokušaj «prisvajanja» mjesta od
strane tamošnjih građanskih inicijativa. Taj rad samo je jedan u nizu
(umjetničkih) intervencija u zgradi, ujedno i direktan komentar o odnosu
lokalnih vlasti i državnih institucija prema arhitektonskom
remek-djelu, koje bi najradije vidjeli kao praznu parcelu slobodnu za
novu gradnju po ukusu novih prostornih upravitelja.
Prema francuskom filozofu Paulu Ricœuru, svi smo mi članovi
područja ‘povijesnosti’ kao pripovjedači, kao romanopisci, kao
povjesničari. Pripadamo povijesti prije nego što ispričamo priču ili
ispišemo povijest. Igra pričanja uključena je u stvarnost koja se
kazuje.[7]
–
1] Antonia Vodanović, Vojno dječje lječilište i odmaralište u Krvavici – kultura sjećanja i zaborava, neobjavljeno istraživanje iz 2020., u tisku, Slobodne veze/ Motel Trogir
[2] Matko Meštrović, 1967. u istraživanju A. Vodanović, 2020.
[4] Prema kazivanju Marina Andrijaševića u dokumentarnoj seriji Betonski spavači: E03 Tajanstveni objekt u borovoj šumi.
[5] Prvenstveno arhitektica Miranda Veljačić i
Platforma 9,81, čijim je zalaganjem, u suradnji s Konzervatorskim
odjelom Ministarstva kulture u Splitu, zgrada dobila preventivnu (2012.)
pa trajnu zaštitu (2015.).
[7] Paul Ricœur, “The Narrative Function” u knjizi Hermeneutics and the Human Sciences, Cambridge University Press, 1981
–
Zahvale: Katja Marasović, Lada Štambuk Jurašin, Joško Jurašin, Ana
Dana Beroš, Dijana Jelić Škorlić, Marija Ivanković, Tina Divić, Mauro
Sirotnjak, Marin Andrijašević, Vinka Meštrović, Nina Kovačević, Dino
Beroš, Jovanka Mihajlović, Nikola Đapić/ Dobrovoljno vatrogasno društvo
grada Makarske, Ana Vuko, Rafaela Dražić, Nikola Križanac, Nikica
Trutanić.
_
Izložba
je dio aktivnosti projekta Motel Trogir. Projekt u 2021. podržavaju
Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova.
IZLOŽBA
„KUĆA POKRAJ MORA“
Galerija Modulor, CEKATE, 12. - 22. listopada 2021.
Zagreb, Park Stara Trešnjevka 1
Izložba
povodom međunarodne incijative projekta Motel Trogir /Mediteranske mreže
modernizma za proglašenje Kuće pokraj mora, arhitekta Ivana Prtenjaka,
zaštićenim kulturnim dobrom Republike Tunis, otvara se u Galeriji Modulor u utorak,
12. listopada 2021. u 18 30 sati. Izložba se može razgledati do 22. listopada
2021.
Izgrađena 1969. godine u Kelibiji, u Tunisu, Kuća pokraj mora prva je afrička
realizacija arhitekta Ivana Prtenjaka i predstavlja izuzetno ostvarenje moderne
arhitekture.
Ivan Prtenjak je hrvatski i belgijski arhitekt. Obrazovan je u Zagrebu, a od
1968. živi u Bruxellesu. Njegov dosadašnji radni vijek obilježila je velika
produkcija s niz realizacija u desetak zemalja i tri kontinenta. Ove godine
dobitnik je Nagrade Viktor Kovačić za životno djelo Udruženja hrvatskih
arhitekata.
Kuća pokraj mora prvi je objekt izgrađen u sklopu djelomično realiziranog
turističkog kompleksa El Mansourah, građenog od 1969. do 1971. u neposrednoj
blizini Cap Bona, geografski najisturenije točke Tunisa prema Europi. Kompleks
je danas napušten.
Namjena Kuće pokraj mora je dvojaka. Istovremeno je ugostiteljski objekt i stan
za obitelj. Njena arhitektura reflektira zasade modernizma svog vremena, uz
regionalne specifičnosti interpretirane na tada suvremeni način.
Kuća je bila nominirana za Nagradu Aga Khan za arhitekturu 1995. godine i to
više od dva desetljeća od kad je izgrađena, što potvrđuje njenu vrijednost i važnost,
kako za tunisku i afričku, tako i hrvatsku i europsku kulturnu
baštinu.
Incijativa za proglašenje Kuće pokraj mora zaštićenim kulturnim dobrom
Republike Tunis pokrenuta je 2019. godine u sklopu aktivnosti projekta Motel
Trogir i Mediteranske mreže modernizma, i uz podršku niz ustanova, organizacija
i stručnjaka iz Hrvatske, Tunisa i Maroka.
Projekt Motel Trogir / Mediteranska mreža modernizma bavi se istraživanjem,
promocijom i zaštitom moderne arhitektonske baštine na Sredozemlju.
Motel Trogir
je projekt Udruge za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze iz Zagreba.
_
Projekt Motel Trogir u 2021. godini podržavaju Zaklada Kultura nova i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
OBILAZAK UZ STRUČNO VODSTVO:DJEČJI VRTIĆ VJEVERICA ARHITEKTA BORISA MAGAŠA
ODGOĐENO DO DALJNJEGA ZBOG EPIDEMIOLOŠKE SITUACIJE.
/Čeka se suglasnost budući da obilazak ovisi o epidemiološkoj situaciji i restrikcijama s obzirom da se radi o vrtiću./
Ostale Motel Trogir šetnje u 2021. godini potražite ovdje.
Motel Trogir
je projekt Udruge za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze iz Zagreba.
_
Projekt Motel Trogir u 2021. godini podržavaju Zaklada
Kultura nova i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Foto:
Vinarija u Drnišu, arh. Stanko Fabris, 1956.
MOTEL TROGIR RESEARCHER IN RESIDENCE: ALEKSANDAR BEDE
From July 23rd to August 6th 2021, the
Loose Associations/ Slobodne veze are hosting architect-researcher
Aleksandar Bede at the Motel Trogir Artist in Residence program. The AiR
takes place in Split and Dalmatian Hinterland. The AIR program focuses
on exploring modernist built environment in mid Dalmatia and current
political and economic changes affecting the physical space as well as
social practices framed (and directed) by these processes.
HR
U sklopu projekta Motel Trogir Udruge za suvremene umjetničke prakse
Slobodne veze, na umjetničko-istraživačkoj rezidenciji u Splitu i
Dalmatinskoj zagori u razdoblju od 23. srpnja do 6. kolovoza 2021.
boravi dr.sc. Aleksandar Bede.
Cilj rezidencije je istražiti stvaralački
opus arhitekata koji su svojim radom vezani kako za Split i Dalmaciju,
tako i za Novi Sad i Vojvodinu. Radi se o arhitektima: Sibinu i Mileni
Đorđević, Stanku Fabrisu, Ani Grubić-Jankov i Ivanu Vitiću.
Okvirni zadatak rezidencije jest da se za
vrijeme boravka u Dalmaciji pretraži građa u Državnom arhivu u Splitu
koja sadrži arhitektonske projekte ovih autora, počevši od vinarija
Stanka Fabrisa koje se protežu od Visa do Vršca, pa do stambene
arhitekture koju su ovi arhitekti stvarali u obje sredine. Također,
zadatak je obići i dokumentirati stanje nekih od Fabrisovih projekata u
bližem okruženju, prvenstveno njegove vinarije u Drnišu iz 1956.
Ova rezidencija se nadovezuje na
dosadašnju praksu projekta Motel Trogir udruge Slobodne veze, tj. 2020. godine realiziranu umjetničku rezidenciju naziva “Tri isplova- Motel
Trogir na Visu”, koju smo zamislili na raskrižju vizualne umjetnosti,
(modernističke) arhitekture i književnosti.
Gost-istraživač Aleksandar Bede realizirat
će ovu rezidenciju u sklopu svog projekta “Internacionalni stil u
arhitektonskom opusu Sibina i Milene Đorđević” na Akademiji umetnosti
Univerziteta u Novom Sadu. Ovaj projekt je podržan kroz akciju “Pravo na
prvu šansu” Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i
naučnoistraživačku djelatnost AP Vojvodine.
Projekt Motel Trogir 2021. podržavaju Zaklada Kultura nova i Ministarstvo kulture i medija RH.
Foto: Božo Benić
Obilazak dva sakralna objekta arhitekta Ante Rožića u općini Podgora, 24. srpnja 2021.
Voditeljice su bile Antonia Vodanović i Petra Radić/ Udruga Kačić.
Obilazak je organiziran u suradnji projekta Motel Trogir s udrugom Kačić.
Foto: Morana Rozić, Rada Borić
Foto:
Crkva UBDM, Podgora, arh. Ante Rožić, 1964.
OBILAZAK UZ STRUČNO VODSTVO: DVA SAKRALNA OBJEKTA ARHITEKTA ANTE ROŽIĆA U OPĆINI PODGORA
Obilazak dva sakralna objekta
arhitekta Ante Rožića u Općini Podgora održat će se u subotu, 24. srpnja 2021. s početkom u 18 sati ispred crkve UBDM u Podgori.
Voditeljice ture su povjesničarka umjetnosti Antonia Vodanović i arhitektica Petra Radić, obje iz udruge Kačić.
Predviđeno trajanje je oko sat i pol, a sudjelovanje je besplatno.
Za zainteresirane iz Splita bit će organiziran besplatan prijevoz. Polazak
kombija iz Splita je u 16.30h, a prijave se primaju isključivo putem
maila: slobodne.veze@gmail.com.
Broj mjesta je ograničen.
Za lokalne sudionike prijevoz od Podgore do Drašnica je u vlastitom aranžmanu.
Razorni potresi koji su pogodili Makarsko
primorje 1962. godine, s epicentrom kod Drašnica, od kojih su
najsnažniji iznosili 5,9 i 6,2 stupnja po Richteru, oštetili su i
srušili između ostalog i brojne crkve i kapele.
Izgradnja Jadranske magistrale 1964./1965. godine, te preseljenje
stanovništva iz porušenih podbiokovskih zaselaka bliže moru, zahtijevala
je ne samo obnovu srušenih i oštećenih sakralnih objekata već i
izgradnju novih, bliže mjestu novog stanovanja uz obalu. Arhitekt Ante
Rožić tih godina je angažiran na izgradnji župne crkve Uznesenja Blažene
Djevice Marije (UBDM) u Podgori (1964. - 1968.), župne crkve Bezgrešnog začeća
u Drašnicama (1971. - 1976.), župne crkve sv. Nikole Tavelića u
Tučepima (1978.) i kasnije uređenja šimatorija župne crkve u Igranima.
Obilaskom bit će obuhvaćena dva sakralna
objekta nagrađivanog arhitekta Ante Rožića izgrađena 60-ih i 70-ih
godina prošlog stoljeća na području Općine Podgora: crkve u Podgori i Drašnicama, koje predstavljaju izniman doprinos
modernističkoj sakralnoj arhitekturi u Dalmaciji.
Obilazak je organiziran u sklopu aktivnosti projekta Motel Trogir i u suradnji s Udrugom za istraživanje, promicanje i
zaštitu kulturne baštine Makarskog primorja i Zabiokovlja ”Kačić” iz
Podgore.
Ostale Motel Trogir šetnje u 2021. godini potražite ovdje.
Motel Trogir
je projekt Udruge za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze iz Zagreba.
_
Projekt Motel Trogir u 2021. godini podržavaju Zaklada
Kultura nova i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.